DANI MEDIJSKE PISMENOSTI

U organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, u suradnji s brojnim partnerima i uz podršku Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja, od 2. do 8. svibnja 2022. održavali su se 5. Dani medijske pismenosti, s aktivnostima i u tjednima prije i poslije.

Glavni ciljevi projekta su podizanje svijesti javnosti o važnosti medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja o medijskim sadržajima, stvaranje prilika za medijsko obrazovanje što većeg broja građana, posebice djece i mladih, te podrška nastavnicima i odgojiteljima osiguravanjem obrazovnih materijala za razvoj medijske pismenosti.

Ove godine u fokusu Dana medijske pismenosti je važnost medijskog obrazovanja s naglaskom na kritičko razmišljanje, razumijevanje kako mediji funkcioniraju, prepoznavanje dezinformacija te razumijevanje utjecaja influencera, prikrivenog oglašavanja i algoritama koji određuju koje informacije i sadržaji nam se nude na internetu i društvenim mrežama te utječu na naše stavove i stvaranje slike o svijetu oko nas, ključnim društvenim temama i događajima.

U obilježavanje dana medijske pismenosti uključili su se učenici 1. a razreda s učiteljicom Ljubicom Klanac te s učiteljicom Informatike Marinom Boljat.

Ljude su oduvijek zanimale emocije, a znanstvenici i stručnjaci opisali su ih i klasificirali na vrlo različite načine. Međutim ovih se šest emocija može smatrati osnovnima: sreća, iznenađenost, tuga, ljutnja, gađenje i strah. Upoznavanjem što su to mediji, koje emocije mediji bude u nama , gdje su u medijima emocije te kako prikazati emocije učenici su sudjelovali u radionici Mediji i emocije.

Cilj je bio potaknuti misli i maštu ne bi li prikazali s koliko se različitih vrsta emocija svakodnevno susrećemo.

U uvodnom dijelu radionice djeca su se kretala po prostoriji i pokušala zadržati bezizražajno lice, osim jedno ili dvoje djece čiji je zadatak iskazati određenu emociju (npr. sreća, tuga itd.). Emocije se u zadatku prenose tako da jedna osoba lagano dotakne drugu po ramenu te izrazima lica i gestama predstavi određenu emociju. Onaj koji je „zaražen” mora ponoviti geste i izraze lica.

Nakon toga , djeca su odabrala i izrezala različite fotografije ljudi iz novina i časopisa. Kad su svi izrezali barem pet slika, postavili su ih na stol i dobro proučili. Grupirali su ljude sa slika prema njihovu emocionalnom stanju: tko izgleda sretno, tko izgleda tužno? Ili pak ljuto ili preplašeno?

Uslijedilo je slušanje glazbenih primjera koji odražavaju različita raspoloženja. Razgovarali smo o osjećajima i emocijama koje pobuđuju u nama. Djeca su na kraju zaključila da im je najteže bilo prikazati emociju tuge i straha jer su se osjećali sretno i veselo.

Na satu Informatike, učenici 1. a i 1. b, te 1.c i 1.d razreda radili su dobre i loše poruke putem medija, crtali emotikone , davali im imena te izlagali koju emociju izražava njihov emotikon. U digitalne uređaje su pisali dobre i loše poruke i kako se pristojno ponašati putem medija. Žutom bojom su bojali poruke koje su dobre, a plavom loše.

Četvrti razredi na satu informatike su izrađivali plakate na temu influencera, emocija te provjere informacija. Kako je sve izgledalo možete vidjeti u videu.