Što je planinarenje?
Planinarenje je širok pojam koji obuhvaća brojne čovjekove djelatnosti vezane uz kretanje i boravak u planinama. Za mene je planinarenje prije svega zanimljiv hobi, način na koji volim provoditi slobodno vrijeme u prirodi. Planinarenje može biti i uzbudljiv posao, ako radite kao vodič ili označavate (markirate) planinarske staze. Osvajanje vrhova ne donosi samo slavu, nego i niz zabavnih iskustava.
Zašto planinariti?
Planinarenje je prije svega korisno za zdravlje, ali uz to može biti i poučno. U planinama i na brdima možete vidjeti razne životinje i biljke te upoznati zanimljive ljude. Na mom prvom planinarskom izletu jedan je iskusni planinar rekao kako u planini možeš susresti samo dobre ljude te da se prave opasnosti ne nalaze u planini nego na ulici.
Planinarenje je sve popularnija aktivnost, bijeg od modernog načina života koji nas je sve na neki način opteretio.
Moje planinarsko iskustvo
Ja sam „novopečeni planinar“, nemam puno iskustva, ali već znam da ću se time dugo baviti jer volim sve što priroda nudi. Odnedavno sam član HPD-a Malačka, donjokaštelanskog planinarskog društva koje nudi zanimljive izlete. Moj prvi izlet bio je od Labina Dalmatinskoga do planinarskog doma na Malačkoj. Tih desetak kilometara lagane šetnje potaknulo je moju ljubav prema tom hobiju. Na drugom izletu (Vilaja – šetnica sv. Ante) shvatio sam da je planinarenje pun pogodak. I izvan planinarskih izleta, često s obitelji provodim vrijeme u prirodi, bez mobitela i ekrana.
Malo o hrvatskim planinama
Hrvatska ima brojne planine, brda i uzvisine koje vrijedi istražiti. Na tim planinama nalazi se ukupno 160 planinarskih domova i 6000 km uređenih planinarskih staza.
Planinar Alen Čaplar rekao je:“Kada bi čovjek svaki vikend hodao šest sati, trebalo bi mu deset godina da obiđe sve naše staze.“
Samo na Kozjaku postoje četiri planinarska doma i niz različitih planinarskih staza.
Kozjak, taj stari Kaštelanin, jedna je od brojnih planina u Dalmaciji. U blizini je i najviši hrvatski vrh – na Dinari (1831 m), a tu je i sv. Jure na Biokovu (1762 m).
„Najbolju“ ponudu ipak ima Velebit, kamena granica koji dijeli jug od sjevera. Tamo se nalaze brojni vrhovi i staze koje planiram čim prije osvojiti.
Hrvatske planine nisu previsoke kao neki europski i svjetski vrhovi. Ipak, svaka planina zahtijeva strahopoštovanje. Stoga je važno biti dobro pripremljen za susret s planinom. Ne samo obućom, odjećom i drugim potrepštinama, nego i strpljenjem i vjerom u sebe.
HPD Malačka – Donja Kaštela
Malačka, jedan od vrhova na Kozjaku, ime je dobila po selu Malac koje je nestalo za vrijeme turskih osvajanja. Danas se tu nalazi izletište i planinarski dom na nadmorskoj visini od 477 m. Vikendom se tu pojave mnogi ljubitelji prirode i lijepog pogleda na Kaštelanski zaljev.
HPD Malačka postoji od 1997.g., a prvi izlet održan je 2. svibnja 1997.g. Iste je godine pokrenuta i prva planinarska škola u Kaštelima.
U društvu se, osim na planinama, članovi sastaju na različitim događanjima – ples, doček nove godine i sl.
Najviši svjetski div
Osim hrvatskih planina, moje zanimanje privlače i svjetski divovi, osobito Mount Everest. Rado čitam ili gledam filmove koji govore o toj teško osvojivoj planini.
Mount Everest najviša je planina na Zemlji i najviša točka na zemaljskoj kontinentalnoj kori – 8848 metara iznad razine mora. Ta brojka stvarno zvuči privlačno, ali i zastrašujuće!
Na najvišim vrhovima Mount Everesta nema nikakvog oblika života, tek pokoji planinar koji pokušava osvojiti tu čarobnu ljepotu.
Volio bih i sam barem vidjeti tog strašnog diva… Do tada ću se zagrijavati na hrvatskim planinama i stazama.
Filip Berić, 5. b
Ostavi svoj komentar