Božić je kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista. 25. prosinca Rimljani su slavili Dies natalis Solis Invicti što znači „Rođendan nepobjedivog Sunca“. Četrdeset dana prije Božića nazivali su se „četrdeset dana Svetog Martina“. Danas se to zove Došašće ili Advent i traje četiri tjedna. Svake nedjelje se pali po jedna svijeća na adventskom vijencu. Kršćani su od davnina Božić smatrali početkom nove godine, a to je vladalo u skoro cijeloj Europi.
Većina kršćanskih crkvi slavi ga 25. prosinca. Međutim, istočne crkve ga slave 7. siječnja jer po Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. Budući da u Novom zavjetu nije zapisan Božić, nije se slavio sve do 4. stoljeća u Rimu. Još se ni danas ne zna na koji je datum točno Božić. Božić se slavi 25. prosinca jer su Rimljani tada slavili blagdan rođenja boga Sunca.
U Hrvatskoj su božićni običaji: kićenje božićnog bora na Badnjak, odlazak u ponoć na misu polnoćku, pjevanje božićnih pjesama i darivanje. Polnoćka ima četiri naziva: polnoćka, ponoćka, polnoćnica i ponoćnica. Ona se održava u crkvi s početkom u 00:00 sati. Naravno, pjevaju se prigodne pjesme: Kyrie Eleison, Svim na zemlji mir veselje, Tiha noć, itd. Na kraju polnoćke se čestita sretan Božić. Božićno drvce je jedna od najpopularnijih i najpoznatijih tradicija za Božić. Ono se ukrašava kuglicama, zvijezdama, anđelima, božićnim lampicama, itd. Prije se božićno drvce ukrašavalo jabukama, orasima, datuljama, perecima, itd. U Hrvatskoj se božićno drvce počelo ukrašavati oko 1850. godine. Domovi su na Badnjak bili ukrašeni cvijećem, zelenilom i plodovima.
Božićni stol je ukrašen božićnom pšenicom, adventskim svijećama i drugim ukrasima. Za jelo je najčešće neko posebno jelo, npr. meso, prilog i razni kolači. Na Badnjak se jede bakalar.
Svugdje u svijetu se Božić drugačije slavi. U Ukrajini stavljaju plastične pauke i paukove mreže na bor, a u Kini koriste papirnate lampione. Po meni je to najljepše doba godine!
Nora Jaman, 6.a
Ostavi svoj komentar