Krapinski pračovjek

Krapinski pračovjek

 

Istraživanja paleolotičkih nalazišta u Hrvatskoj započinju 23. kolovoza 1899. godine kada je Dragutin Gorjanović-Kramberger na poziv fra Dominika Antolkovića posjetio nalazište na Hušnjakovu brijegu u Krapini kako bi proučio ostatke kostiju i zubi koji su tamo pronađeni. Uslijed iskopavanja pijeska koje se vršilo na spomenutom brdu, radnici su pronašli fragmente kostiju.


Dragutin Gorjanović-Kramberger 

Tijekom istraživanja otkrivene su četiri zone gdje su bili nalazi životinja (medvjedi, nosorozi…) i krapinskog pračovjeka koji je podvrsta homo sapiensa. Starost krapinskog pračovjeka procjenjuje se na  100 000 godina. Bavio se lovom i sakupljanjem šumskih plodova.

Važno je napomenuti da je detaljnom analizom i usporedbom ostataka pračovjeka koji su pronađeni u spilji dokazano kako su spilju istovremeno nastanjivale dvije rase. Obje rase pripadale su istoj vrsti neandertalaca, ali su se razlikovale po građi tijela i ličnoj fizionomiji. Kramberger ih je podijelio na višu i nižu rasu. Viši tip je imao odozgo plosnatu glavu, dugačku lubanju, produljeno lice i udove, a niži je bio robusnije građe, kraćih udova, zdepastog tijela, oble lubanje i širokog lica.

Neandertalci su bili na vrlo visokom stupnju razvoja, sposobni izrađivati oruđa, brinuli su za bolesne, imali su neku vrstu jezika, te postoje naznake religioznosti.

 

S obzirom na brojne kosti pračovjeka pronađene zajedno s kostima životinja pretpostavlja se da nisu sahranjivali pokojnike. Možemo zaključiti da su bili jednostavna bića koja su smrt bližnjeg poistovijećivali sa smrću bilo koje životinje.

Znanstvenici još uvijek istražuju način na koji je krapinski pračovjek nestao. Neki podupiru teoriju da je bio kanibal, no glavni argument protivnika te teorije je visok stupanj ljudskih odnosa postignut u zajednici, te skrb za pripadnike te zajednice.

Ako vas više zanima o krapinskim neandertalcima (praljudima), preporučujemo vam da posjetite jako zanimljivi virtualni Muzej krapinskih neandertalaca, a možete pogledati i video tog muzeja dolje.

pripremio Antonio Peran, 8. a

 

Ostavi svoj komentar

comment-avatar

*